Now Reading
“Masira Mar Sero Jajuok” by Richard Oduor Oduku

“Masira Mar Sero Jajuok” by Richard Oduor Oduku

F32-nightrunner


Piny ombachni wuod otong’ nam. Meda chang’aa matin apimni mbakani. Min Apiyo, med patila ka! Ngima chuok, wuod ma, we acham lweti kawuono.

Chieng’ moro wawuok wadhi e thum. Ne podi watindo to rembwa liet. Piny oselil to wakaso siandawa ni ngolo nyaka wamiel. Wawuok e dala. Koth chwe ka Saitan to waketore ni wuoth ka osechakore onge duogo chien. Wadhi to koth gowa. Wadhi to koth gowa. Wadhi to koth gowa. Omera koth nogowa ka niang’. Ogowa alanda. Wachopo thum ka dendwa ng’ich ka um guok.

Wayudo ka mine oumore gi leso, nindo e par mopedh e agola. Jodongo toluoro magenga oyo mach to bulo gwen. Oseke ok wuog e dhok. Nitie disco ka. Omega One. Spike muocho polo piach. Nyiri ndeso ndes Kisumo.

En dala maduong’. Wapenjo dayo ni ng’ama yamo olalo. Onyisowa ni wuoyi siro, Ochieng Soja, wuoyi achiel kende, wuoyi ma ong’eyo ii min, telo oganda piny, Ochieng wuod NyaSakwa, ema onindo. Ywak ne lich dalano Omera, chalo mana ywak mane waywago Jaramogi.

Aneno nyako moro ka miel e taya. Otoyo kona ni aluonge. Ok awuok, an Odhis wuoyi ma silwal, wuoyi ma dhoge wembe. Thum opong’ ka odundu e aora. Dunia Mbaya lich, Princess Jully nego dendwa ka. Nungo winyre to yawuoyi kuoto chang’aa ka pi. Ich nyasore kende oumo dala iwe ni ong’weng’o.

Adhi e taya kama miel otime cathedral mondo aluong nyakono. Orwako skirt machiek gi tumbo cut. Aluonge to ok otamre, kata moro matin mar wuondruok cha. Obiro abira. Ing’e ni mano ne podi ok aneno wang’e maber. Omera we anyisi wachni kawuono. Nyako mararacha ohero kisera. Okunda e mudho gi miel to kata ng’ama lounge podi ok atere. Nera ne puonjowa chon ni kama itiye ema ichieme. Jagam mayi nyako kata obed osiepni ma ngita gi del. Rach to orach ayie, ok atamra, lakini kaka owinyo nungo Omera kata in ok inyal weye.

Apenje ni wadhi kose ok wadhi to wang’e mil ka paka e mudho. Rabuon ema obang’o ka aidha. Rabuon ibang’o otieno yawa? An Odhis kawuono adiwo, ayudo nyako mopong’ to kia mbaka. Pinyni agonda Omera, kata bim kia ni piere kwar. An aol kode. Anyiso Otoyo ni nyakono wiye ng’ich ka chumb otanda. Otoyo ok yie koda. Owachona ni aketora ni an wuoyi ma silwal, wuoyi ma dhoge wembe to sero nyako otama. Awachone ni kata nyako mararacha ok yie ayieya.

Ndalogo ne waketore ni wan e wan. Ne onge ng’ama nyalo tugo kodwa. Nyingwa ne en tulo to tulo ne en nyingwa. Opanga ‘Nike’ ne ok wuog e kabuti. Chieng’no ne waromogo wuod ma. Rabondo wacho ni oliele to kata gima ilielo onge. Chieng’no ne wang’eyo ni liedo en ang’o.

Wayudo Jaduong’ matar ka aguch abagi kawero ‘Obiero Jalego’ e agola. Mano nyatiti machon mar Ogwang’ Lelo. Isewinjo nyatitino? Ogwang’ Lelo wero kaka Obiero Jalego ne obiro nyorobi. Obiero jathum owuok Ukwala biro nyorobi, otiko to siling apari gariyo kende. Ndalogo kata nyamburko ne onge. Jopango ne iidho gari mowuok Uganda. Mano e kaka piny oselokore. Ndalogo ne podi ok onyuoli. Jarachar ne podi pielo e wiwa. Kidwa ng’eyo luo kitgi gi timbegi to winj nyatiti wuod ma. Winj Oguta Lie Bobo komako onanda to dendo wer.

Jaduong’ oketo chupa chang’aa e atonga moro matin e bathe. Atonga jaduong’ ok bed nono. Odino wii chupa fanta gi ogusu. Otoyo lung’ore to ywayo chupa. Wayuomo chang’aa. Kara wakia ni wang’wenyo pier pino. Jaduong’ maneno ka ng’ama olalni kara e wuon dala.

Omera meda kong’o atiekni mbakani. Ka podi ok walung’o kata kong’ono, waneno ka yawuoyi luorowa. Anyiso Otoyo ni weche tek ka. Ging’eny makata sword ok inyal golo.

Bul ok go gi lwedo achiel. Wan ji ariyo to jogi piny ngima, Otoyo nyisa.

Aduoke ni, obwolo kotwi ok dog e lowo.

Omera ne wawuok dalano aputh njiri! Yawuoyi goyo nduru e tokwa gi tonge maboyo ka Lwanda Magere. Yo rach to tho ok rit. Waringo ka mwanda miriembo gi jodwar. Piny olil to kuthe tucho tiendewa ka kuth tworo Kibos.

Ayuago mana mama, lit ma adhi ketee NyaGem Koremo. NyaGem miyo matek orito dalane gi lwedo ariyo. Kawuono ero wuodi Odhis inego e thim ka aidha nikech chupa chang’aa. Omera ne waringo. Waringo. Waringo. Jalang’o iduoko chien. Ne waringo. Jogo ne oketowa gi ng’wech ma podi ok aneno ngimana tetete. To ne ging’eny. Omera ne ging’eny. Giriembowa to giyuak ka guogi e tokwa. Giriembowa to giyuak ka guogi e tokwa. Chieng’no ema ang’eye ni onge kama tielo ok kal. Tho koliero e wiyi, kata mach ikalee gi siandani nono.

Anyiso Otoyo ni sani ok wanyal kalo e daraja Nzoia. Jogo nyalo loronwa. Anyise ni nitie yo machuok marumo e aora. Wago kona walal e odundu, ka jogo osedok to wamany yie wakalgo aora.

Hawi maber wayudo yiedhi mang’eny e wath. Wagonyo achiel to wadonje. En yie maber, kore ondik ni TANG’ GI JAGAM. Ngai pek otieno Omera, wakwang’ mos mos. Jok mane riembowa koro ok winjre, chunywa chako duogo.

Kawuono wanyono wii thuol thura, anyiso Otoyo.

Ka wachopo e dier aora to bungu luorowa. Magi masira mage kendo wuod NyaGem? Bungu wuok kanye e wi aora yawa jothurwa! Kaka yie medo dhi e kaka bungu umowa gi mudho. Luoro nega. Awinjo ka denda tho kalandhidhi. Ma masira mane. Otoyo osiepa to nindo otero e yie ka.

Uuuuuwi!

Owinja ka agoyo uuuwi eka ochiew e wi ayula ka apuoyo e thim.

Jajuok negowa Otoyo to nindo oteri?

Odhis itero yieni kanye? Ikela e dier odundu?

Hawi maber bungu lal.

En ang’o matimre ka Odhis, Otoyo penjo.

Ka podi ok aduoke mbi mar Jajuok oumowa. Mbi ogoya matek ma wapodho e yie. Ngai mara onimo. Siandawa liet ka pas. Wadiewo e longe ka nyithindo mochamo maembe dodo manum. Kawuono jalni negowa e pi ka. Yie oum gi bungu kata polo ok ine. Yiewa ridore to ok wang’ee kama ochiko kodwa. Wanindo gi iiyewa e yie. Piny kende mudho ma ti.
Yie chung’. Kalokora tayudo ni yie ochopo e dho wath. Bungu bende olal. Wawuok e yie to tiendewa pek ka kidi. Anyiso Otoyo ni waring walal ka Jajuok podi ok oduogo. Ka wachako yoro thidhnia to mbi moro gowa matek. Ka wang’iyo malo, Omera! Kawuono we apimni wachni maber.

Omera dhakono ne duong’. Dhakono ne duong’. Ochung’ mbelewa. Tiende rom gi kor maembe. Wiye kende chalo yago, to dinge okuot ka ding ongwang kuoro ma kich okayo e mapera. Siandane to othichore. Kang’iye tochalona mana nyako mane otamo wang’a e thum. Tobedo maduong’ nade? An Odhis wuod NyaGem, wuoyi ma silwal, wuoyi ma dhoge wembe, yawa, kawuono kisera otera mana e Jajuok?

Omako lwetewa. Wachalo nyithindo matindo e nyime. Opielowa e chuodho. Omera mon nitie pinyni ma jomahundu. Dhakono ne ong’adowa boka rao seriously. Heheheee kata NyaGem minwa ne ok ochwada kamano katin.

Tula yuak piny ru to wanindo gi iiwa e chwodho aora Nzoia. Dendwa lit nyaka chogo. Boka ong’adowa nyowuoyo nikech manyo Patco e thum. Wiya ok nowil gi masirano.

*

Min Apiyo medna wuod NyaGem patila.

Idwanega wuod otong’ nam? Chang’aa ok en vitamins.


Story in Dholuo
English translation “Tribulations of Seducing a Night Runner” by Richard Oduor Oduku


Richard Oduor Oduku (@RichieMaccs) en janonro kendo jagoro maduong’. Osomo Biomedical Science and Technology e mbalariany mar Egerton. Sani otiyo Nairobi. En achiel kuom jogo mane ochako Jalada Africa gi Hisia Zangu. Osegoro ni Kwani? Jalada Africa, Saraba Magazine, Storymoja, gi mamoko. Seche moko ogolo pache e weche manyien e oboke mar Star Kenya.

What's Your Reaction?
Excited
0
Happy
0
In Love
0
Not Sure
0
Silly
0
Scroll To Top

Discover more from Jalada Africa

Subscribe now to keep reading and get access to the full archive.

Continue reading