Now Reading
“Geno Makende” mar Amol Awuor

“Geno Makende” mar Amol Awuor

F8 thelasthope


Sungu newuotho gi wich mapek e bath dalane korieyo pacho. Gi lwete koketo e ng’eye, weche mana ruoth onyise na pod ringo e pache sa duto kowinjo duol moro kaparone ni: ‘geno makende nikuomi…geno makende…nie e lweti.’ En kende emano nyalo ng’ado rieko.

Ka ne ochopo pacho, guogi ne ariyo no oringo kendo moromone. Ne en odier chieng’ kar sa auchiel ka chuo gi mon odich e puothe gi. Ka no donjo to jaode emanokuongo rake gi wach. Seche mano orake gi wach ne owuok a jokon korido suka e nungone. Kata kaonge mos no penje:

“Bende niyie?”

Sungu noling’ thi. Pache naonge e gima no penjono ka wengene to chalo ng’ama paro mang’eny ahinya. Jaode ka no neno mano, nochako temo tiyo gi rieko moro. Mana pod but jokon, nokawo nyabath yien moro kendo otemo turo e chonge mar mondo okel chuny jaode machiegni. Sungu ok no buok kata matin. Pod e sechogo, pache no dhi molal ka ng’at ma ngima chiegni rumo e piny kae kendo bedene nowengni. Jaode nopime aling’ aling’ kendo ochako penje:

“Bende niyie e wi wach cha?”

E aduoko, Sungu norango jaode marandere gi ich wang’ kotemo nyise ni ne ok odwa wach moro amoro sechogo.

“Be ntie gimanyalo chamo nyako?” no wachone.

“Aparo ni ntie gimoro.”

“Iparo?” Gi ich wang’, kata ne otemo no odum kuome mondo ogoye, jaode ne oringo kendo mokuongo ne e jokon.

“Ntie nyuka gi rabuond nduma,” ne oduoke.

“Kelna. Awinjo kech ka ng’ama pok ochiemo kuom ndalo mathoth.”

“En wach cha. Yie ni ochamo wiyi ahinya,” jaode no nyise secho mano oketo njagi mar nyuka e ndiri.

“Nyako wee baro wiya. Miya kwe kuom sa kata achiel. En wach mane? In ing’eyo ang’o?”

“Ka akawo weche machondo wiyagi ti inyalo ringo e gweng’ kae ka janeko.”

Sungu ne oling matin bang’e to nolokre kendo oolo nyuka e okombe maduong’ mar mabati. Kapok obilo nyuka, ne oole matin ee piny ne jodongo.

“Kwee kende emadwaro sani. Miya mana kwee nyako,” no nyiso jaode.

Kuom adier Sungu ne gombo kwee. Kendo mano kwee makende mar mondo opar maler. Kendo nogombo nimondo otur wach manachande matindo tindo eka mondo oyud ka onyalo ng’ado rieko eyo mapiyo. E sechogo, pod ne pache olal kendo wengene na ng’iyo mana polo.

En ang’o ma dhano dwaro e pinyni. Sungu nochako ka gima oparo. Ka en mwandu to nyieno nigodo. Ot maduong’. Tich mar sirkal kendo gi manyonge mana maber. Kendo asoya bendo oyudo mana mang’eny. Yowuote ne nyige te osomo e mbala riany. Gin gi tije ma dongo kendo mabeyo. Nyasaye, en ang’o kendo ma dhano kaka jaduong’ Miseno nyalo gombo e piny kae? Okaparoni ni mwandu ma en godo orome makata wana jochan – kata watem manade, ok ne wane nyaka wae a piny kae. Lope madongo. Ute mag pango mathoth. Nyamburko ma ringo e ndara. Puothe madongo kidhi Kitale…gimoro amoro. Ruodhwa ni gi mwandu moro amora. Kata kamano, sani…ee…kawuono ni odwa ni mondo ang’ad rieko mar uso ne lopa achiel kende mondo nyathina otim penj mar klas apar ga riyo. Nyasaye manie polo malo bendo oneno kaka asetemo ne wuoda ni. Awuoso chiayo na duto nikech nyathini.

Sungu pache ne olal ma kata ok ne oneno ka nyithinde abich madhie e sikul kadonjo e pacho kendo chako penj wach manyonge.

“Baba, baba, japuonj dwa pes gero sikul.”

Moro bende koni: “Baba, poki ichulona pes penj. Japuonj maduong’ nonyisowa ni kochopo kiny ng’at mapok ochudo to kik bi e sikul.”

Kendo nyathi moro: “Baba, baba, japuonjwa mar klas wacho ni poki ichulo pes gero cho…” Sungu no owinjo mana ka gima it dhi bare.

“Dhi uru e jokon u ng’i kosetedi mondo uchiem uringi udog e sikul.”

Ekar sa aboro, Sungu noparo ni mondo odhi olim osiepne nikech wachno koro narieyo kuma ne otamo wang’e. Kendo mana paro mar deruok emana koro biro e wiye ka chande ahinya.

Ka ne ochopo kar sa aboro gi nus, Sungu no odonjo gi ndike mar Phoenix e gweng’ gi osiepne. E seche machalaga kamae, yot mondo ng’ato one jogweng’ mang’eny kawuotho e bath ndara; ka chuo lago jamni makata chieng’ ok buogi; nyiri moto to kendo odich mana dije gi.

Sungu ka ne ochopo but dala, nolor e ndiga kendo otayo ndike nyaka e buo yiend ambrela machiegni gi ot maduong’.

Secho godo oyudo ka Odolo rite oko obiro romone.

“Donji Sungu,” Odolo nonyiso osiepne komiye lwet mos.

“Erakamano.”

“Iwe gi nade dala kanyo – jaodi gi nyithindo.”

“En mana katemo. Aparo ni ing’eyo kaka piny chalo.”

Bang’e to Odolo no opado osiepne matin ka pok obet e kom manibut aguch pi.

“Miya mana pi mondi. Chieng’ liet oko koni aduwa.”

Bang’e kane osemodho okombe ariyo mag pi, Sungu noyawo chunye ne osiepne.

Pod en mana wach Miseno ema okela kae. Gima atim otama wuo ma. Kaka ang’ad rieko onge to nyieno bende okasa ahinya.

Seche go nokawo okombe mar pi makendo oketo e wi mesa mane oum gi kitamba majaber. Kane oseketo okombe piny, mirima matek nogoye maduonde olal kuom sama mathoth.

“Ruoth odagi gimoro amora. Lopa no kende ema odwaro. To aparo ni ing’eyo manyonge ma en godo. Konya ng’ado rieko omera. Amoko.”

“Awinji maler. To kata kamano, juma mane okadho cha oknipimona ni lopi okiusi yawa?”

“Eee. Mano e kaka wach na nitie. Kata kamano sani gik moko olokre. Wuoda ma Tange ok nyalo timo penj mar klass apar ga ariyo nikech aonge manyonge.” Sungu nene oling matin kopimo osiepne bang’e to nodhi nyime.

“Asetemo kaka anyalo pimone ne japuonj maduong e sikund nyathino to podi onge rieko. Aseyuak ne kaka janyuol ma jachan nyalo temo to pod onge winjruok maber.”

“Japuonj maduong’ kona ni ka onge manyonge te mag sikul to Tange ok nyalo timo penj.”

Sungu no owinjo ka dende ojuol koparo chandruok mano oyudo kodhitemo ne wuode e sikul.

Esechogo, Odolo norango osiepne kaka ng’ama ong’eyo lit mar koso manyonge mar sikul.

“Piny ma wantie ni tek Sungu. Miseno ni oromo dhano duto e gweng.” Ere sama mwanda nyalo kwayo gi kwe e thim kok olok toke nikech sibuor nyalo iche.’

“Ee pinyni en piem,” Sungu ne oduoke.

“Onge gima kamano. Miseno kod lange duto owe kelonwa. Nego owewa gi kwee kendo muolo.”

“Wadak kata o onge. Kendo gi chandruok wa duto. Ok wakwa chiemo e dhode!” Sungu, ngima emaduong’ gi dho jodongo. Ka ingima, mano mondo oromi. Gik mabeyo wabiro yudo bang’e.

“Itemo nyisa nang’o? Aus lopa achiel no kende kose?”

“Gimoro kamano. To nikech imoko. In ee midhiero. Atonga mayot ema iyombogo koth, Sungu.”

“Itemo wacho nang’o?’ Bang’ uso puotha kasto?”

“Somo ber Sungu nikech omiyo taya liel e dala. Mana kaka Joluo wacho, joma oyie somo emabiro neno ber ne. Koro in’geyo gima omiyo Miseno timo wa kamae?”

“En gi mwandu kod somo aparo,” Sungu ne oduoke.

“To mano emomiyo Miseno sandowa. Sombe ni malo.”

“To wan? Kata gimoro achiel. Sombwa tin. Onge gima wang’eyo malong’o. Wan wadakadaka.”

“Odolo, itemo wacho nang’o nikech iluori e wach.”

“Chuny wach mara en kamae – us lopi mondo ichul ne wuodi pes sikul otim penj mar klas apar ga ariyo.”

“Wea amiyi sigana moro matin. Ndalo moro nagombo bedo jamoko kaka Miseno. Na afundo gige na madhi Migori ka dhi kunyo dhahabu to dhahabu notama yudo. Osiepa moro nonyisa puonj moro ma wiya pok owil godo. Nokona niya: ‘Los ngimani kod gima in godo secho godo.’ Wecho go pok olal e pacha chakre chieng’no.”

“Kata kamano Odolo, wach minyisa to ler, makamana ni kauso lopa achiel kende to adong’ ga ang’o? Aonge kuma abiro chomo. Adhi dong’ gi bada lilo.”

“Mano ok en gima atemo wacho ni nyalo konyi. Da.”

“Kara lerna ne gima itemo wacho.”

“Sungu, atemo wacho ni nyaka koro ichukri ka ng’ama dichuo kendo ibed motegno e ng’ado rieko. Kind somo gi lo, nyaka iyier achiel.”

E secho go, kwee moro nobedo ka gima okel tho mar ng’ato. Odolo gi Sungu neno oling’ thi ka pachgi paro matut ahinya.

“Iparo nang’o e wi wach no?” Odolo no penjo Sungu.

“Mmmmh…sani pod wiya ni nono. Kata kamano abiro pare mos nikech iwacho weche maler ahinya kendo mabeyo.”

Osiepe ariyo go bang’e to nogoyo mbaka makeny ka wuoro kaka tuo maduong’ natieko osiepe gi mamoko. Kendo nagi pimo weche modhi kuom ka cham mana koro chiegni tuo to nikech chieng’ marieny ahinya. Nyumo ombulu bende ne biro kae – tulo nena wuogi kose wang’ni to kwe biro betie. Mago duto gin kaka jodala ok na ginyal duoko. Mana jokapango kende emananyalo miyogi adieri. Gima Odolo kod Sungu noyiere ni ngima to pod natek. Kuom mano, ne mana katemo, kiyudo gimoro matin to ichamo kirito kiny.

Ka pok chieng’ ne opodho kendo odonjo e ode, Sungu nogoyo ne osiepne oriti kendo onyono ndiga kodok e gweng’e. Weche mana Odolo onyise nochako oduoge e pache. ‘Anyalo timo nang’o? Nopenjre. En somo koso lo. Ere kaka ng’ato ne nyalo ng’ado rieko eyo mapiyo kamano? Nochako openjre. Gima natamo wang’e kendo ahinya ni sechomoko somo gi lo narom. Kuom mano, ere kaka nonyalo yiero achiel to weyo moro.

Mana sechogo e ka pache noringo moparo somb wuode ma Tange. Nyathino ne ok tim maber e sikul. E klas apar ga ariyo kanyo, sate en mane oywa goro. Ne en wach mana lit ne Sungu ahinya kendo both kolwar e ndiga to kata kamano ok ne olwar.

Wach mar wuode no nochamo wi Sungu pod ahinya koparo gi lit manyonge mane osechulo e sikul to nyathino pod ok ne nyal tiyo matek. Esanogono, nochako oparo jaode. Dhako mane chande ahinya. Seche duto odwaro manyonge mar nyiewo chiemo. Kok en manyonge mar chiemo to en mar lewni. Kendo secho moko ne mana manyonge mar timo ohala makata onge dwoko moro makonyo ot. Dhako ni seche duto ne dwaro manyonge. Sungu kano oparo gigi duto to kendo koro gi chandruok mar uso lope, nowinjo ka wiye odinre ti.

Sungu ne ochopo pacho ne kachieng’ osepodho. Chieng’ otieno no, ok nowinj bedo piny gi jaode kata nyithinde. Kata chiemo notame. Bang’e to nokawo wath kasto o donjo e pien. Mano kose weyo siling mia achiel e wi mesa mar nyiewo godo gik matin mag ot. Kata kamano, nong’eyo ni chieng’ moro achiel nene opimne joge kaka wach mar lo ne osechande ahinya. Obiro nyisogi ni en mana dhano kaka gin kendo en bende chandruok nyalo roko wiye secho moko. E wi wach no, nyithinde mane nie klese machien ne nyalo bet mos nikech sikul to koro ne nono. Onge chudo. To gi dhako maonge tichno. Mana nyuol kende to kata weche moko manyakelo dongruok ok chande.

Ka ne ochopo kinyne okinyi, Sungu nochako ogolo ndike kendo giwuok gi wuode ka garieyo sekondar mar Hekima. Sungu na dwa mondo ochako otem okwa japuonj maduong’ mondo oyiene nyathine otim penjo mare mar klas apar ga ariyo. Chieng’no no ting’o siling aluf achiel mondo onyis japuonj ni notemo kaka dhano mano wuode oyudo somo makende.

Kata kamano, pod japuonj mane iluongo ni Takamani ne pod otamre.

“Ka ionge manyonge duto to agoyoni mos jaduong’ Sungu. Nyathini ok nyal yie ne e sikul kae,” japuonj Takamani no nyise.

“Japuonj, akwayi. Aonge kuma achome. Asetemo kuonde duto mondo nyathina ni oduoge e sikul otim penj. Kata kotamre, to ofisi nyalo mak barupe ne nyaka atiek manyonge ne duto,” Sungu notemo ywagre.

“Ok nyalre jaduong’ Sungu. Aparoni ni ber mondo ing’e ni sekondar ok en kaka cho moro migolo e paro moko orie yo.’ Sechogo japuonj Takamani noa malo e kom mochung’ tir. Ne ng’ato marabora modongo maduong ahinya kod angolo ma rotenge gi sati marachar to okiew rateng.”

“Jaduong’ Sungu. Atemo wachoni wadwa manyonge te. Ok nus. Penj mar klas apar ga ariyo ok en tugo.”

“Kata kamano japuonj, aonge kuma anyalo chomo. Piny otamo wang’a.”

“Ok nyalre.”

“Japuonj. Aneno kamoko. Konya kata matin,” esechogo, Sungu nosoyo lwete e ofuko machien mar longe mar SAVCO ka pi wang’e chiegni ka gima ndon. To kata kamano, sa nose leo.

“Mos Sungu. Ok nyalre. Kendo ae ofisa kae kokamano to kar aluong sirkal ogoli. Wan gi jonyuol mang’eny ma pod rito oko kanya dwa mondo awinj yuak gi.”

Sungu chunye nopodho kendo mowinjo ka luya otuch e dende duto. Nochung malo kendo morango japuonj Takamani gi ich wang’ malit ahinya. Bang’e to owuok oko seche mano koro en karo onyango.

Gi wuode ma Tange, Sungu nochako onyono ndiga kendo moringo odok nyaka pacho gi wich mapek tanda wuoya. Kane gisedonjo, Sungu no oro wuode mondo odhi luong min.

“Kone ni obi kae man sanisani.”

Tange notoyo ng’wech kendo mowuok e ot kendo e dala to bang’ dakika apar ga abich kamae, min gi nobiro. Jaod Sungu nowinjo koyueyo nikech koro nonyalo bet gi jaode piny magi pim wach mana chande no. Chon kapod ne en nyako, jaod Sungu noyudo tiegruok moro kuom min gi. Nonyise ni kawach nie e ot, nyaka obed piny gi wuon pare kendo magi ng’ad rieko gin ji ariyo. Kamano, nanyiso hera matut kind gin wegi ji ariyo.

Kapok no obet piny, Sungu emana okuongo rake gi wach. ‘Wachopo e giko. Nyaka to koro waus lopwa.’

“Manyisoni koro iyie.”

“Naonge gima anyalo timo.”

“To japuonj maduong’ nowacho nade?”

“Odwa manyonge no duto. No luongona kata sirkal mondo obi omaka e ofise ni achande. Jakuogno. Akia gima datimone.”

“An aparo ni mondo waus lobno chakre chon mondo nyathini oyud kaka nyalo timo penj,” jaode nonyise. “Aseyudo ng’ato manyalo puonj Tange matin tin nyaka chieng’ penj ochopi.”

“Manyonge no to wayudo kanye?”

“To lo? Manyonge biro aa kanyo,’jaode nonyise. ‘Nyathino dwa ni mondo wajiwe. Nego wanyise ni ous lo mar mondo osom. Koro nyaka okasre ahinya.”

Chieng’ uso ne Miseno lo ne tich ang’wen. Odie chieng’ no, chieng’ na mor mor kendo cham nachalo gima na ginyalo chiek maber ahinya.

Sungu nochopo e ofis ruoth gi lange kaka jodongo ariyo, osiepne ma Odolo to kod jaode. Ruoth ma Miseno to nagi okinde ne ariyo kod japim lo man wuok e anyuola gi.

Kana gindonjo e ofis ruoth, okil moro achiel nogolo ne gi otese maratong’ todiro nyim Sungu.

“Go sei. Aparo ni ing’eyo goyo sei maber.”

“Ok wanyalo goyo sei gik ma pok wasomo,” jaode notamre.

Miseno kod japim lo no yie ni jaod Sungu no wacho adier. Nyaka nagisom barupe gi mag lo.

“Ok bathwa kata matin. Koda gisomo koda ok gisomo, nyaka gi us lo,” okil moro nonyise budho no bang’e to owuok oko.

Seche mana jaod Sungu okawo otese go nisomo, Miseno nokelre machiegni kendo ochako thiano ne wach.

“Donge nanyisi ni nyaka ius na lobno. Nigani en amila donge. To wachno bende ok natek kaka ni dwa kete cha. Nyathini koremo manyonge mar sikul, nyako to idwarne, donge adier? Wuodi no ang’eyo maber e gweng’ kae. Nyathi madwar mondo ong’iye matin tobiro kadho penj.”

Bang’e to jaod Sungu nokwayo kalam mar mondo gi go sei. Sungu nokaw kalam kendo mogoyo sei ka jochung’ mage neno bang’e to gi chiwo namba lo.

“Ere manyonge in jakuogni?” Odolo nopenjo Miseno.

“Mi ruorni gi manyonge gi.”

Manyonge nokel e gunia kendo mokwan.

“Manyonge ni ok rom!’ Sungu no buok. ‘Ma ok en kaka na wawinjore!” Esechogo Sungu nobolo ogunia pinya gi ich wang’.

“Ne rourni gi,’ Miseno noriembo Sungu gi lange te kendo monyisogi onge manyonge monyalo medogi kendo.

Esechogo Sungu nokwanyo gunia mar manyonge mano koka Miseno omiye kendo magiwuok ka chuny gi opodho ka onge gima gitim. Ka pok gichopo e rangach, Odolo emanakuongo wuoyo, ‘Ng’ani nyaka wayud kaka wabiro yudo timo wachne. Nyaka watim gimoro.’ Kata kamano, onge ng’ama moduoke kata matin.


Read the English Translation: “The Last Hope” by Amol Awuor


Amol Awuor (@awuor_89) en japuonjre a mbala riany mar Kenyatta kendo osomo puonj gi dho joingereza. Ojandiko bende ne oboke ka Saturday Nation to kod The Star. Amol dwabedo jandiko kendo japuonj kobedo ng’ama duong’.

Amol Awuor (@awuor_89) is a B.Ed. student majoring in English and Literature at Kenyatta University, a blogger, and a commentator on topical issues such as education, politics, language, and literature. His journalism has been published in the Saturday Nation. He also writes book reviews in The Star newspaper. In the near future, he wants to be a prolific journalist and a literary scholar. In his free time, he watches a lot of military movies, supports Gor Mahia FC, and drinks lots of cold Tusker.

What's Your Reaction?
Excited
0
Happy
0
In Love
0
Not Sure
0
Silly
0
Scroll To Top
%d bloggers like this: