Now Reading
Pirlitol Darodiingol/Ko Wazi Yimve Njahirta Dardarnde

Pirlitol Darodiingol/Ko Wazi Yimve Njahirta Dardarnde

The Upright Revolution 4


Fombina

Farida Yahya

Ndenno/voyma yimve zon no njahira kosze bee juuze bana tagle ze kosze nayi njahirta. Vivve Aadama vuriino Mboju, Sirgu e gaduuru ladde yaawugo. Kosze bee balbe vuriino vadootirgo dow terze luttuze: jokke maaje vuriino foondootirgo: balbe bee poove; covvuli bee kopi; kolvule bee kuu’uuje, kosze bee juuze, zon timminiri bee kooli jowi jowi bee pezeeli haa worjooru junngo e kosngal. Juuze bee kosze no kooli zin njeerootiri zon nanndi diga koola be worjooru haa yaago cifatoy. Voyma/ndenno hoondu worjooru zon no vadootirii bee kooli luttuzi, non non boo koola ngora nga kosngal. Kosze bee balbe zon no nawlootira.

Ze zon no mballootira haa roondaago vanndu haa ndu yizi yaago fu, to luumo, maggaago lezze e kooseeje, koo toye ze ngizi yaago. Koo nder ndiyam, ze kuuday ze mballa vanndu weeya, yino, muta. Ze potiday no ze ndarwida haa kuudal maaje. Ze potuno boo ze nguxo walliinde terze gozze, bana sawtu diga honnduko, nanze diga nowru, lumngol/soo’a diga kinal bee maa giize diga gite.

Piyal wasnuuji zon no foondi foti luuraayi wazi terze luttuze kaaji. Ze seyoraaki bee moxxere wuxaande/hagaande haa nawliraaje/denziraaje, kaajal wumniize ngam kosze e juuze babe maaje. Nden ze puzzi konnootirgo bee terze ciwtaaze zen.

Zemngal hagi dabare haa ngaandi nden fuzzi kuugal jisde nden. Ngal fuzzi hayzingo, bee bannguzum dow semmbe balbe e kosze. Ngale vurduno semmbe, ngal hayzini. Dawze zizi nawlirze meezaayi wannaago bee ko luttuze kuwata, nden ze kagi sawtu haa honnduko nden ze ngazi ko aaxugo way kannje vurdi samman/nafu haa vanndu dow luttuze. Zum warti jotta kam ngale vurdi woozugo; balbe njiltori bee juutugo kooli juuze maaje, non non boo ze mbusti kooli kosze way ndammi tekki kooli kosze njoviti mbii kooli juuze nawlirahoy mbeelaakoy cewkoy! Zum tokki felfeltirgo haa wazi nyalze zuzze, yaake feere haa zum haza ze kawta ze kuuda no haani. Zum volwi warti ka bawze wolwete; ze ngayliti ze xami terze luttuze kolla vurdu ngal nder maaje.

Nden zemngal waddi numo mum wii zum waza foondo. Ze fuu ze mbii zum dabare woonde. Terze gozze kam ngizii no zum waza durwo ngo kosngal e junngo. Gozze boo ndarwi dow fijo kafahi, xeftuki tedduzum, pargal, e pijirle gozze sey ni ze fuu ze njavaaka ngam ze torray terze gozze.

Haa jotta ni zum zemngal nde ngal hagi numo haa ngaandi, zum hanngal waddi ngurtorngol koyngol. Kala terngal fuu wardi bee jurkol mum, balbe e kosze ngerdi. Foondo ngon wazaa nder laynde yayniinde lavnde kombi maayo. Terze luttuze zen taskiti bozzum ngam koo woodi ko uddoto torra vanndu, ngam terze zen zon sukli kavda hakkunde maaje. Gite xeewi dayzum yajjini ngam kalluzum/torra no sewri fuu yi’a zum; noppi pizziti ngam nana sawtu no famziri fuu diga daayzum; kinal fifti poorooli mum laavi ngam soo’a nana, ngal hefta kalluzum zum gite ngi’aayi, noppi nanaayi, nden boo zemngal zon taskiti wullay hoola maatina to woodi kalluzum.

Henndu wifi maatini habaru foondo ngon haa buttuli nayi nder laynde nden, ndiyam bee henndu. Dabbaaji zi kosze nayi zon nder ko yaldiri, dabbaaji mawzi ngardi bee lice kecce ngam hollugo jam zi ngardi. Zum tokkal dabbaaji zi noone feere feere, ba Sirgu, wirso, rawaandu/njagaawu, gaduuru ladde, fowru, nyiiwa, tireewa, geelooba, nagge luwiinge e mbana, lelwa, hamfurde, mboju, doomburu, geezooji nder ndiyam, ngabbu liingu, ngilanngeeru, zi mbeeyi dow maaji wanngi haa pomowle ko lutti bo, nder maayo.

Dabbaaji zi kosze zizi, ndawwal, jawngal, zaawiisu wanngini powne mum zon seyseyti; colli njippi diga lezze; keezeezu wazi ko yimugo. Sansanzo/caycayzo, ngilngu, lingolinngoore, kaatoota ladi yahi dow lesdi koo lezze. Doonyorgal yahiri zayzum bee hakkiilo, nden pallaandi doggira zo’o doggira zo’o, de’’itataa nokkuure woore. Waandu, mbaanga, dorooru e diwa dow lice. Hattaa maa lezze e baafe nguuro lesno nden vamto.

Honnduko mavvitiri foondo ngon bee gimol:

En ngazu zum ngam seyoo zen
En ngazu zum ngam seyoo zen
En ngazu zum ngam seyoo zen
Ngam diga huunde woore xiftuzen enfu.
Balbe e kosze kuni njavi ko darwa ngetti;
Walaa baale, kulol kommbol, tikkol koo zaayol.

Balbe arti fuzzugo jurkol; ze cakkini lekki haa leddi. Nden kosze, nanal koo nyaamal, koo maa ze zizi fu xefti ngal sakkini ngal. Kosze zen ndarwida yaake foondo ngon, nden ze naftoroo kooli maaje go’o go’o koo zi fuu maaji, no kumtirta haaje. Ze kavda ze ngaylita zum; yerva zum; ze kavda no ze kavdiri fuu ze potaayi xeftugo zum bozzum: haa sottingo zum, ko ze mbaawata wazugo ni sey latugo zum sotta sezza. Yiigo non wazi kooli kagi sawtu diga honnduko zi ngazi ko jalugo. Balbe jurkooje xukkini uyti haa fonndo ngon, ze kolli sewsewru maaji nden nder kawtal feere ze xefti leggal ngal. Ze cakkini ngal daayzum nder laynde. Zum hayzini hilni poondoove e daaroove. Ze kolli mbawka e maskam feere bo: ze cuvti ngabbon njaareendi diga sigorga maaroori; ze lamni/wurni gaaraaji haa baate; ze ngazi injiyel pamarel xeftooyel lezze tedduze; ze ngazi jaare ze kuvii ze daayzum, cottinol ngol e kuuze ze kooli kosze potaayi sinaa nder koyzol. Kosze kam sey njoozi ngazi ko hayzingo bee kuuze denzirahoy maaje. Balbe daaroove kelli, kolli seyo zowtani balbe bandiije, zum suni zum sargi kosze masin. Fuu e non ze gerdaaki bee vureeki; ze njoozi ze njurngini ze ngewri, kooli maaje gorjooji zizi ngazi ko diidugo haa njaareendi ngazi tarde, no ze ngurtorto semteende.

Haa ragare ni, zum wakkati kosze e kooli mum ngatta jurkol. Ze mbii jurkol maaje kam koyngol. Juuze ndoondo vanndu ndu fuu tartodo bee maaru. Kooli kalliti mbii aye jurkol ginnaangol. Zum hunnde yiigo. Koo zume haa vanndu zon ruzziti. Juuze e tiggi to leddi; gite vaditake leddi, buttulli giize maaje faddaama zon suti leddi, sollaare nasti kinal, wazi ngal zon zisla; kosze e kooli mum zon sinngini dow henndu; daaroove ngazi ko yimugo e ndiwa e mbi’a nyayo juu,

Nyayo Nyayo juu
Hakuna Matata
Fu’ata Nyayo
Hakuna Matata
Turukeni angani

Sey dey hakkiilo maaje zon dow juuze e balbe. Terze kollay noone maskam e kaayeefiiji mum nder wakkatiyel sezza caaliingel ze ngarti ze potaayi koo ze cotta. Juuze ngazi javle sezza sey ngazi ka bojji way nawzum, balbe ndalndalti, njorsiti sey vanndu yani. Ze ciwti nden ze puzziti fahin. Kadi bo ze kavdi ze porta kooli bozzum ze vucca leddi sey gorjooji maaje porti. Zi poondi zi cotta zum saldori ze ngam ze timminiri bee naftoraago kosze fahin. Dum yaake kooli kosze njalata. Ze kagi sawtuwol moddungol diga mozorgol e honnduko ngam ze njobito jaleekoy cewkoy koy kooli junngo njaluno.

Nde balbe nani uytaare kosze sey ze tikki ze monni nden ze kaykini ze poondi roondaago vanndu. Ze mbaawaayi ze cotti koo falannde. Juuze bee kooli nde tampi sey njankiri hokki hoore. Kosze kam zon ceyi ngazi ko hallugo maskamji mum e pijirle mum. Ze koosi wakkati ze njoki, ze ndiwi, ze towni ze juutini wazaayi vanndu yani. Kosze daaroove fuu pii leddi tabbitini zowtanii ze. Balbe vamti juuze peli fijo ngon, ze ngejjiti kannje puzzu no foondo fijo ngon.

Sey ni woodi ko ze kirliti huunde hesre woore bee daaroove fuu, ze kiriti gozzum kesum haa balbe: hoondu worjooru portinoondu yaake juuze jogiino vanndu vartake to kooli luttuzi. Terze nawlirze ngazi ka moosuki e njala nde ze kiriti non; nde worjooru varti dayti wazi juuze ngalaa semmbe waawataa disa, nannga, jogo bee semmbe. Zume zo’o? Njiiju wazi!

Terze ngazi ko yeddootirgo haa wazi nyalze zuzze ze keptaayi ngale vurdi mbawka, lissaafi kooli junngo e kosngal dow kala tergal fu. Sey ni ze kabdi ko mbaawata ze keptaayi beefiingal (vurdungal); kala terze nawlirze fu kilnii dow ko ze kuwi; walaa kuwoowal feere mum sinaa bee hawtaande go’ootal. Ze puzzi volinngo numo maaje ze kepti: ko wi’ete vanndu kam maa? Ze fuu ze xami, ze paami mobgal maaje fuu woni vanndu; ze zon sozootiri kala tergal fuu sey to zon huwa nden terze luttuze maa kuwa bozzum.

To zum wazay bano ngo foondo yeeso nden bo haza nastanngo/ jillinndirgo kuuze maaje, terze zen pottini diga hannde vanndu darodo yaha, kosze boo njaava leddi nden balbe boo keeda dow kena. Vanndu seyori bee pottinol ngol sey dey ndu accay vikkoy lada ngam taa ngejjita asli mavve. Ze cenndi kuuze: kosze ndoondo vanndu to ni haa ze njaari haa wonorde, juuze boo kuwa koo jogo ko huutinirte. Nden kosze bee teppe ndoondo donngal teddungal, juuze boo naftoro maskamji muuzum kuwana nokkuure, nden tabitina honnduko hevi nyamndu. Honnduko koo maa, nyiixe maako, xakka ndi, nden yervana mozorgol hokka reedu. Reedu boo vizza nafoojum fuu rufa zum nder laabi xiixam nden zi cenndana buttulli vanndu fuu. Nden reedu hoosa ceke ze nafataa fuu rufa haa yaasi koo ira nder leddi ndi vedda koonal. Lezze puza, ndima vikkoy, juuze liixo itta ngokkoy nden kokka honnduko. Ee, non woni tarde ngeendam.

Koo pijirle e gimi hilngo maa cenndiraama bana nii: gimol, jaleeze bee wolde accanaama honnduko; pargal e diwa diwa accanaama kosze; nden bolji pijirteezi juuze kam hokkitaama juuze, kadi bo, kosze mballira pargal. Pijirle dogga dogga kosze hokkitaama babal ngal fuu. Cenndol kuuze banngungol wazi vanndu warti ba masinyel marngel yonki, dabbaaji mawzi nder ko zi poti hebugo zuzzum tilimzum.

Non non bo, terze vanndu kepti jeerol kuuze tabutungol ngol tammi waddugo luural. Hoore heedunde dow hoositiray nde vuri kosze memooje leddi hayre laati mawnde nden terze luttuze les maare woni, maccuze tan. Ze kolli to semmbe kam, hoore nden bee ko woni les maare fuu, ze potay. Ko tabitintaka, terze zen kepti nawzum bee belzum to hevi gootal ze fuu ze maatay. Ze baggini honnduko ko acca wiigo zoo jey am, too jey am to ko wolway ko wolwana vanndu ndu fuu taa wi’a tergal gootal bana hanngal tan mari ndu:
Ze gimi:

Nder vanndu men
Maccuzo walaa/jeyaazo
Nder vanndu men
Maccuzo walaa
En zon mballootira
Jey meezen jey meezen
En mballootira
Jey meezen jey meezen
En mballootira
Zemngal zum sawtu/konngol men
Jogam mi jogee
Mahen vanndu yamru
Jogam mi jogee
Mahen vanndu yamru
Kawtal zum bozzum
Kawten kuuden
Vanndu men yamza
Kawten kuuden
Vanndu men yamza
Kawtal woni semmbe men.
Zoo woni taakeere do’a vanndu.

Vanndu wazi ko yimugo haa hannde kannjum
Feerootiri vii Aadama bee dabbaaji,
Koo zin zon caliizi ngaylitol darodiingol.

Bee zu’um ko zi ngii fuu, dabbaaji zi kosze nayi zi kevaayi pirlitol darodiingol. Way gimol kam zum huunde meere. Honnduko kam wazaama ngam nyaama naa yima. Zi kawti zi ngazi mobgel seyo maaji feere zi ngaylataa ngikke.

Nde vivve Aadama paami no terze cozootiri/njusvootiri, kuwa bozzum, to ni ve ngii vanndu bee hoore zon kavda, go’o zon dow gootal, ve ngarta bana dabbaaji mavve nawlirzi zin zon caliizi pirlitol darodiingol.

Read the English translation – The Upright Revolution: Or Why Humans Walk Upright by Ngugi wa Thiong’o
Edited by Adamu A. Siuto


Farida Yahya is a 29 year old entrepreneur, biochemist, writer, and mentor. CEO, LumoNaturals, Abuja’s foremost natural hair salon and shop. She is Editor-in-chief at northernlife.ng; A news and features website with the sole aim of celebrating youth initiatives, and shining a light on communities. Her interests also include; volunteering, charity and activism. She loves to read, write, create and network.

ADAMU A. SIUTO is a Pullo by tribe born in 1966 at Wuro Daande Mbanga, Sardauna Local Government, Taraba State Nigeria. He attended Tamvya Primary School from 1977 – 1983. He proceeded to Government Secondary Gembu in 1983 and completed in the year 1987. Consequently, he also furthered his education in the year 1989 to Federal College of Education, Yola where he red Agric Education Double Major and obtained his Nigeria Certificate in Education (NCE) in 1991. In the same year July, 1991 he took up appointment with Local Government Education Authority as a Classroom Teacher. He went to University of Maiduguri where he obtained his first degree in Linguistics/Fulfulde a combine honour in 2002. In 2003 he got admission in the same University to read M.A General Linguistics and at the same time was given a Graduate Assistant where he served for the period of two years. Presently, he is working with Taraba State Universal Basic Education Board, Jalingo

What's Your Reaction?
Excited
0
Happy
0
In Love
0
Not Sure
0
Silly
0
Scroll To Top